Godine koje se pamte: 70 godina omladinske pruge Šamac – Sarajevo

Na današnji dan, 16.11.1947 godine, prugom Šamac – Sarajevo prošao je prvi voz nakon 220 radnih dana po otpočinjanju građenja saobraćajnice koja je i danas žila kucavica željeznice u Bosni i Hercegovini. Intezitet građenja ove pruge bio je 1.100 metara dnevno i tada i danas predstavlja jedinstveni slučaj na građenju željeznica u Evropi i svijetu.

Povodom svečanog puštanja u saobraćaj Omladinske pruge Šamac – Sarajevo već 15. novembra duga kompozicija putničkog voza, okićena zelenilom i ukrašena zastavama i parolama prešla je jutros novosagrađeni veliki Savski most i zaustavila se u Bosanskom Šamcu. Pored naroda iz okolice na svečanost su došle brojne omladinske brigade, a brigadiri presretni i ponosni slaveći svoj najveći radni uspjeh baš na mjestu, gdje su 1. aprila te godine, udarili prvi kramp u zemlju i time otpočeli izgradnju Omladinske pruge normalnog kolosijeka.

Po lijepom i sunčanom danu voz iz Šamca krenuo je u 7.15 za Sarajevo vozeći počasne putnike najbolje udarnike i delegate masovnih organizacija. Vozeći pitomom dolinom Bosne na svakom kilometru oduševljeno je pozdravljan od naroda sa cvijećem i darovima. U Modriči je stigao u 8.12 i dočekan je svečano od mještana gdje se organizovao kraći miting. Po odlasku iz Modriče svečani voz se zadržao u Osječanjima i Grapskoj gdje je narod u velikom broju pozdravio najbolje graditelje Omladinske pruge.

U 11.30 svečani voz stigao je u Doboj dočekan zvucima muzike oduševljenim poklicima i aplauzom. Dočekujući graditelje, narod je iznosio darove, kolače, cigarete i voće. Odmah po dolasku voza održan je miting na kojem su govorili predstavnici ispred Vlade NR BiH, Glavnog štaba Omladinske pruge i Narodno fronta grada Doboja. Negdje iza podne voz je krenuo prema Maglaju. U Maglaju svečani voz dočekalo je cjelokupno stanovništvo ove male varošice sa istom radošću i oduševljenem. Prolazeći kroz bosanska brda i prve tunele, preko prvih mostova preko rijeke Bosne, voz pristiže u Zavidoviće. U Zavidovićima je voz dočekao narod čitavog sreza s muzikom. Radni narod Zavidovića, koji je također pomogao omladini u izgradnji Pruge, zajedno sa graditeljima proslavio je ovu veliku pobjedu.

Pred zalazak sunca vozeći preko Žepča i novosagrađene željezničke stanice Nemila voz se približio najvećem objektu na Omladinskoj pruzi i gorostasnoj planini Vranduk, kroz čiju su utrobu graditelji probili najveći tunel i otvorili vrata Omladinskoj pruzi u srce Bosne. Veličanstveni portal tunela okićen je slikama maršala Tita i ogromnim parolama na kojima su ispisani rezultati i uspjesi slavnih minerskih brigada. Dugim piskom lokomotive odata je počast graditeljima i voz tutnjajući ulazi u tunel gdje ga sa druge strane dočekuje zeničko polje za kojim će se iz daljine vidjeti dimnjaci zeničke željezare.

Na vijest o prolasku svečanog voza kroz Zenicu grad je već bio okićen, na svakoj kući istaknuta zastava, svi ulazi okićeni zelenilom i slikama maršala Tita i na nekoliko mjesta podignuti su veliki slavoluci sa parolama. U jedan sat poslije podne formirana je velika povorka u kojoj je učestvovalo nekoliko hiljada graditelja Pruge i građana Zenice i krenula na novu željezničku stanicu.

Specijalni voz maršala Tita

Očekujući svečani voz, stanovništvo Zenice i graditelji doživjeli su veliku čast da iznenada i neočekivano vide i pozdrave voljenog maršala Tita. Naime, specijalni voz maršala Tita krenuo je iz Beograda prema Sarajevu i to novom trasom širokog kolosijeka Omladinske pruge kako bi učestvovao na veličanstvenoj proslavi otvaranja Omladinske pruge u Sarajevu. Pojavu maršala Tita pozdravilo je oduševljeno nekoliko hiljada građana Zenice koji su neprekidno klicali i skandirali. Poslije kraćeg zadržavanja specijalni voz produžio je vožnju prema Sarajevu.

Tačno u 6. sati uveče stigao je svečani voz u Zenicu i svi prisutni koji su strpljivo čekali, oduševljeno su pozdravili najbolje graditelje Pruge i prvi voz. Svečanim mitingom upućeni su pozdravi graditeljima Pruge ispred Vlade NR BiH, Gradskog narodnog odbora i zeničkog sreza. Ispraćen oduševljenim klicanjem okupljenog naroda svečani voz je produžio za Sarajevo.

Sarajevo, 16 novembra 1947. godine

Jutros rano glavne ulice Sarajeva bile su preplavljene masama građana i naroda iz okolice Sarajeva koji su pod zastavama, u gustim redovima, polazili prema gradilištu nove željezničke stanice. Već nekoliko dana vršene su pripreme za ovo veliko slavlje tako da je grad okićen velikim svjetlećim parolama, svjetlećim petokrakama i vjencima žarulja. Gradski izlozi bili su okićeni slikama maršala Tita te u istim male izložbe koje prikazuju proizvodne uspjehe radnih kolektiva.

Cijeli prostor između nasipa Omladinske pruge, gradilišta željezničke stanice i logorskog bloka, bio je prekriven masama naroda. Iz mase od oko 80.000 građana, seljaka i graditelja Omladinske pruge, orile su se neprestano oduševljene pjesme i klicanje. Tačno u 9 sati začuo se od Čengić Vile zvižduk svečanog voza. Sa Bakarevca su plotuni iz 10 topova pozdravili dolazak prvog voza iz Šamca. Radosno klicanje i pljeskanje pozdravilo je svečani voz koji je okićen zastavama i parolama, polako ulazio na stanični plato i zaustavio se u visini tribine. Lokomotiva svečanog voza bila je ukrašena zastavama i velikom značkom graditelja Omladinske pruge, a na prvom vagonu bila je istaknuta parola: „Za 193 dana izgradili smo 242 kilometra pruge“.

U tom momentu pojavio se na tribini maršal Tito gdje su ga prisutni sa oduševljenjem pozdravili uz novu tutnjavu topova i dugačak pisak lokomotivske pištaljke. Nakon toga, načelnik Uprave gradilišta Omladinske pruge Mihajlo Švabić podnio je maršalu Titu raport. Saslušavši raport Tito je rekao: „ Dobro ste izvršili zadatak kojim vam je Vlada postavila. Narod i država duguju vam veliku zahvalnost. Primite toplu i srdačnu zahvalnost u ime Savezne Vlade i naroda za velike napore koja je učinila naša omladina. Živjela naša omladina!“. U tom času mješoviti hor Željezničkog kulturno-umjetničkog društva „Vaso Miskin Crni“, intonirao je himnu „Hej Sloveni“. Zatim je govornici prišao maršal Tito i održao narodni govor.

Po završetku govora načelnik Uprave gradilišta zamolio je Tita da otkrije spomen-ploču na kojoj su kratko ubilježeni rezultati omladine na pruzi Šamac – Sarajevo. Ta spomen-ploča privremeno je postavljena uz sam željeznički nasip, a kasnije će biti uzidana u zgradu željezničke stanice gdje se i dan danas (16.11.2014 godine) nalazi. Po otkrivanju spomen-ploče Tito je rekao: „ Drugovi omladinci i omladinke otkrivam ovu spomen-ploču kao znak završetka velike bitke koju ste vi pobjedonosno izvojevali. Neka stoji ovdje kao uspomena na zavjet po kojem je naša omladina s velikim herojstvom izgradila još jedno veliko djelo na dobro naše zemlje i naših naroda“.

Poslije ovog događaja, tačno u 14 sati, ispred Narodne banke, otpočeo je defile graditelja Omladinske pruge. Kolone učesnika gusto zbijeni u redove nosili su zastave FNRJ i zastave i grbove narodnih republika te zastave brigada koje su učestvovale u izgradnji Omladinske pruge. U nastavku defilea prikazan je život i rad na pruzi. Na velikim kamionima nekoliko vagoneta postavljenih na prugu predstavljalo je zemljane radove, zatim čete omladinaca sa lopatama i za njima čete sa kolicima. Velika kompozicija tunela Vranduk, maketa mosta kod Maglaja i velika bijela maketa željezničke stanice u Zenici bile su posebno zapažene.

U organizaciji mjesnog sindikalnog vijeća i kao domaćina tri puta udarne sarajevske brigade, na Trgu oslobođenja, priredili su za svoje drugove sa pruge iz drugih republika i krajeva, svečano oproštajno veče sa omiljenom logorskom vatrom. Narodno veselje uz logorske vatre i pjesme potrajalo je do kasno u noć.

Iz sadašnjeg ugla

Prvi kapitalni remont pruge Vrpolje – Šamac – Sarajevo desio se davne 1970. godine uporedo prilikom izvođenja radova na elektrifikaciji pruge gdje je puštena u saobraćaj 1971. godine. Tih godina ovom dionicom željeznički putnički saobraćaj godišnje prevozio je oko 4 miliona putnika sa dnevno oko 50 putničkih vozova. Brzina vozova je bila do 100 km/h. Do dan danas (2014. godine) nije izvršen ni jedan ozbiljan remont osim u slučajevima obnove uzrokovanih zbog ratnih dejstava (1992. – 1995.) i velikih poplava 2014. godine. U organizaciji ORA 1978. godine izgrađen je drugi kolosijek od stanice Zenica do Doboja.

Zadnjih godina ovom dionicom voze dva brza voza (Talgo BH vozovi) od Sarajeva do Doboja, odnosno po dva-tri para lokalnih putničkih vozova na relaciji Zenica – Maglaj / Zenica – Sarajevo, pri brzinama, zavisno o stanju dionice, 30, 50 odnosno 70 km/h. Također Od Doboja prema Šamcu, od 2013. godine, putnički saobraćaj je u potpunosti ukinut tako da Bosna i Hercegovina nema željezničkih linija prema Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji, odnosno izlaz prema Evropi.​

“Prošlost ne treba zaboraviti bez obzira kakva ona bila, jer sve što se ne zapiše, biće zaboravljeno.”

Piše: Srećko Ignjatović, vremeplov.ba